Umjetna inteligencija danas je već dio svakodnevice na fakultetu. Sve više studenata koristi različite alate kako bi lakše razumjeli složen pojam, organizirali svoje bilješke, prikupili ideje za prezentaciju ili se pripremili za ispit. Unatoč tome, AI ne zamjenjuje učenje, istraživanje ni vlastito razmišljanje i zaista je važno biti svjestan toga.
Neka ne radi umjesto tebe, nego ti pomogne raditi bolje
Pri korištenju AI-ja lako je prijeći određenu granicu. Ako jednostavno kopiraš zadatak i zatražiš gotov seminarski rad, možda ćeš brzo dobiti upotrebljiv tekst, ali pritom će izostati upravo ono zbog čega si dobio zadatak: istraživanje, analiza, uključivanje vlastitog stajališta i sam proces učenja. Puno je bolji pristup koristiti AI kao svojevrsnog asistenta za učenje koji ti može pomoći postavljati pitanja, prikupljati različite perspektive, strukturirati dulji materijal ili pregledati već pripremljeni nacrt. Na taj način ne rješava zadatak umjesto tebe, nego ti samo pruža podršku.
Ako je, primjerice, materijal s predavanja bio previše opsežan ili predugačak, možeš zamoliti AI da ti pomogne pojednostaviti ga ili skratiti. Ako ti se tema seminarskog rada čini previše složenom, možeš zatražiti pomoć kako bi je podijelio na manje dijelove kojima je lakše upravljati. Ako pripremaš prezentaciju, možeš zatražiti smjernice za njezinu strukturu ili čak upotrebljivu prvu verziju. Ako često koristiš AI, prije ili kasnije ionako ćeš shvatiti da današnji modeli zaista mogu ponuditi odlične prve verzije, ali sami po sebi još nisu nužno sposobni napraviti složen i kvalitetan rad, a na fakultetu to uopće nije problem.
Kako ga koristiti?
Različite velike jezične modele možeš koristiti na više načina. Najjednostavnije i najjeftinije rješenje je online model sličan ChatGPT-u, koji možeš koristiti u ograničenoj mjeri čak i besplatno, ali ni cijena osnovnih plaćenih paketa koji su studentima uglavnom dovoljni nije pretjerano visoka. Ovakva rješenja neće se nužno moći nositi s PDF-ovima od nekoliko stotina stranica, ali mogu pomoći u gore opisanim zadacima. Ako ipak moraš analizirati ogromne datoteke, najbolje rješenje vjerojatno je korištenje putem API-ja jer tamo možeš prilagoditi veličinu konteksta i sve ostale parametre, no složen upit, čak i ako nije skup, ipak će nešto koštati. Na Mac računalima odlično se može koristiti softver MstyStudio, u koji putem API-ja možeš povezati različite modele, a možeš ih čak pokretati i lokalno ako je tvoje računalo dovoljno snažno. Budući da Mac računala s Appleovim čipovima koriste takozvanu arhitekturu objedinjene memorije, na kraju će upravo količina RAM-a biti presudna. Lokalno pokretanje inače nije nužno najzanimljivije za korištenje na fakultetu, nego prije svega u poslovnom okruženju, gdje je važno da osjetljivi podaci ne završe na vanjskim poslužiteljima, ali već kao student može biti zanimljivo eksperimentirati s takvim stvarima.
Koji je najbolji AI?
Koji je model najbolji za tebe, u najvećoj ćeš mjeri morati otkriti sam kroz iskustvo. Općenito se može reći da je ChatGPT (OpenAI) svestrano rješenje, svojevrsni švicarski nožić. Dobar je za razgovor i može smisleno pomoći u većini stvari, ali za određene zadatke postoje i bolja rješenja. Claude (Anthropic) snažan je u programiranju i razvoju softvera, dobro se može koristiti za pisanje složenog koda, pronalaženje grešaka i sagledavanje cijelih arhitektura. Osim toga, u usporedbi s drugim AI alatima koristi manje šablonske izraze, pa je odličan i za pisanje eseja. Gemini (Google), što nije iznenađenje, pravi je stručnjak za Googleov ekosustav. Ima ogroman kontekstni prozor, pa može obraditi čak i višesatne videozapise ili cijele knjige bez gubljenja konteksta, a može i izravno pristupiti različitim Googleovim uslugama poput Gmaila, Google Drivea i Mapsa. Perplexity AI pak nije posebno snažan kao klasični chatbot, nego funkcionira kao istraživački alat temeljen na AI-ju. Može provoditi aktualna web istraživanja uz navođenje izvora, relativno rijetko halucinira i sposoban je obavljati pretraživanja u više koraka, tijekom kojih može postavljati i dodatna pitanja. Budući da različite usluge imaju različite prednosti, može biti korisno koristiti ih više za različite zadatke.
Važno je kako postavljaš pitanja
Kod AI alata problem često nije u tome što ne mogu pomoći, nego u tome što dobivaju previše općenite upute. Primjerice, naredba „Sažmi ovaj tekst” može funkcionirati, ali ne govori koliko bi sažetak trebao biti dug, kome je namijenjen ili za što ga želiš koristiti. Puno bolji rezultat dobit ćeš ako navedeš cilj zadatka i željeni format, primjerice: „Sažmi ovaj nastavni materijal u najviše 500 riječi, jezikom razumljivim studentu. Istakni najvažnije pojmove i na kraju napiši pet pitanja pomoću kojih mogu provjeriti jesam li zaista razumio materijal.” Što preciznije opišeš što želiš, to će odgovor biti manje općenit. Dobro je navesti ciljanu skupinu, opseg, željeni ton, format, kao i ono što ne želiš vidjeti u rezultatu.
Umjesto sažetka zatraži više različitih načina obrade
Kod duljeg PDF-a ili materijala s predavanja jedno jedino sažimanje nije nužno najkorisniji rezultat. Možeš, primjerice, zatražiti od AI-ja da najprije identificira glavne teme materijala, a zatim pokaže kako su one međusobno povezane. Kod povijesnog ili društvenog materijala može biti korisno kronološki organizirati događaje, dok je kod prirodoslovnog predmeta bolje istražiti veze između pojmova, formula i procesa. Kod pravnog ili ekonomskog teksta može biti korisno da AI odvoji definicije, primjere i zaključke. Cilj nije zamijeniti izvorni materijal jednim kratkim tekstom, nego ga obraditi iz više različitih perspektiva i lakše prepoznati što već razumiješ, a što još trebaš ponovno proučiti.
Kod smišljanja ideja nemoj tražiti gotov odgovor!
Na početku prezentacije, eseja ili istraživačkog projekta često nije najteže samo pisanje, nego pronalaženje prve ideje. AI se tada može dobro koristiti kao partner za brainstorming, ali vrijedi jasno naglasiti da od njega ne očekuješ gotov tekst. Možeš, primjerice, zatražiti: „Predloži 5 mogućih pristupa ovoj temi za fakultetsku prezentaciju. Za svaki ukratko opiši koje bi moglo biti glavno pitanje, kojim bi primjerom tema mogla postati zanimljivija i u kojem smjeru bi vrijedilo nastaviti istraživanje.” Nakon toga ti odlučuješ koji smjer najbolje odgovara zadatku i tvojim vlastitim interesima. Među idejama koje predloži AI mogu biti i slabije ili previše općenite, ali često upravo prvi, nesavršeni prijedlog pokrene proces razmišljanja.
Pri istraživanju iskoristi prednosti AI-ja, ali provjeravaj izvore
Tijekom istraživačkog rada AI može brzo pomoći pronaći odgovarajuće ključne riječi, autore, teorije ili povezane teme. Alat koji funkcionira poput istraživačke tražilice, kao što je Perplexity, može pružiti pregled određene teme zajedno s izvorima, što može biti dobra polazna točka. Međutim, to još uvijek ne znači da prvi dobiveni odgovor možeš automatski koristiti u svom seminarskom radu. Otvori navedene izvore, provjeri izvorni materijal i preuzimaj samo tvrdnje koje si zaista provjerio. Naime, ni bibliografija ili reference koje je izradio AI nisu nužno uvijek točne. Ako radiš sa stručnom literaturom, izvore je dobro provjeriti i u knjižničnoj bazi podataka, na Google Scholaru ili u alatu poput Zotera. AI može pomoći pri pretraživanju, ali kritička procjena izvora i dalje je tvoj zadatak!
Pazi i na vlastite podatke!
Ne možeš svaki nastavni materijal i dokument bez razmišljanja prenijeti u neku online AI uslugu. Ako radiš s dokumentom koji sadrži osobne podatke, zatvorene sveučilišne materijale, istraživačke podatke ili druge osjetljive informacije, najprije provjeri pravila fakulteta i propise o zaštiti podataka. Dobro je ukloniti imena, podatke za kontakt i druge identifikacijske podatke ako nisu potrebni za zadatak. Prije korištenja internog materijala koji je podijelio profesor ili istraživač provjeri smije li se taj dokument učitati u vanjsku uslugu. Lokalno pokretanje AI modela u određenim slučajevima može pružiti veću zaštitu podataka, ali za to mogu biti potrebni odgovarajući hardver, prostor za pohranu i tehničko znanje. Kao studentu, to može biti zanimljiva mogućnost za eksperimentiranje, ali za većinu zadataka vezanih uz učenje nije nužno potrebno.
Pravila vezana uz korištenje AI-ja mogu se razlikovati ovisno o ustanovi i predmetu. Negdje je dopušten za brainstorming ili jezičnu provjeru, dok drugdje za izradu seminarskih radova vrijede stroži zahtjevi. Zato je prije izrade rada ili projekta dobro provjeriti zahtjeve pojedinog predmeta, a ako situacija nije jasna, pitati profesora.
Najvažnije
Umjetna inteligencija najkorisnija je u učenju kada rad čini bržim i preglednijim, ali ne preuzima razmišljanje umjesto tebe. Možeš je koristiti za organiziranje bilješki, sažimanje, izradu pitanja za vježbu, brainstorming ili traženje smjerova za istraživanje. Za dobar rezultat uvijek će ti trebati tri stvari: precizna pitanja, vlastita provjera i stvaran samostalan rad. AI može biti brz asistent, partner u istraživanju i strpljiv objašnjavatelj, ali ne može umjesto tebe razumjeti gradivo niti donijeti konačne odluke.
